Nikada nemojte brkati znanje s mudrošću. Prvo vam pomaže da preživite, a drugo da živite.
Sandra Carey
« Travanj 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
Varšavski pakt, potpisan je 1955. između država istočnog bloka u Varšavi
Vojni sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći sastavio sovjetski predsjednik Nikita Hruščov
Ovaj ugovor bio je odgovor na stvaranje Sjevernoatlantskog pakta (NATO) na Zapadu, a kao izgovor za njegovo sklapanje poslužilo je ponovno naoružavanje Zapadne Njemačke i njeno primanje u NATO. Članice pakta bile su sve tadašnje komunističke države Europe osim Jugoslavije, a obvezale su se potpomagati ukoliko ijedna bude napadnuta. Sporazum je također navodio da se odnosi među članicama temelje na međusobnom nemiješanju u unutrašnje poslove, odnosno poštovanju suvereniteta članica, no te su odredbe samo godinu dana kasnije prekršene prilikom sovjetske invazije na Mađarsku i gušenja tamošnje antikomunističke pobune. Najveća vojna akcija u povijesti Pakta bila je sovjetska invazija na Čehoslovačku 1968. u svrhu gušenja tamošnjeg reformskog pokreta, a u toj akciji su, uz sovjetske, sudjelovale i istočnonjemačke, mađarske, poljske i bugarske trupe. Sovjetski vođa Mihail Gorbačov 1988. je objavio kako su države-članice slobodne napustiti Pakt, a prva koja je to i učinila bila je Njemačka kad je 1990. pao Berlinski zid, nakon čega su i ostale članice krenule istim putem te je sporazum prestao postojati 1991. godine.