preskoči na sadržaj

Osnovna škola Hrvatski sokol Podgajci Podravski

Login
Tražilica
Razred

Izreka tjedna

Nikada nemojte brkati znanje s mudrošću. Prvo vam pomaže da preživite, a drugo da živite.

Sandra Carey

Danas slušamo...
Kalendar
« Travanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
Prikazani događaji

Sigurni na Internetu

Brojač posjeta
Ispis statistike od 23. 2. 2010.

Ukupno: 238344
Ovaj mjesec: 908
Ovaj tjedan: 312
Danas: 15
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Darovanjem krvi darujete život!
Autor: Nataša Kresoja, 14. 6. 2012.

Unatoč brojnim istraživanjima, krv u cijelosti još uvijek nije moguće nadomjestiti umjetnim pripravkom. Kako bi se osiguralo brzo, kvalitetno i sigurno liječenje bolesnika potrebno je uvijek imati dovoljan broj darivatelja krvi.


Tko može darovati krv?

Krv može darovati svaki čovjek dobrog općeg zdravstvenog stanja koje uključuje sljedeće karakteristike:

  • dob: od 18 do 65 godina starosti,
  • tjelesna težina: iznad 55 kg - proporcionalna visini,
  • tjelesna temperatura do 37°C,
  • krvni tlak: sistolični 90-180 mm/Hg, dijastolični 50-110 mm/Hg, (vrijednosti normalnog tlaka: <139/<89)
  • puls: 50-110 otkucaja u minuti,
  • hemoglobin: muškarci 135 g/L, žene 125 g/L.

Tko ne smije darovati krv?

Oko 10% darivatelja se tijekom pregleda odbije. Oni mogu biti privremeno ili trajno odbijeni. Razlog odbijanja uvijek je opasnost od uzimanja krvi za darivateljevo zdravlje ili opasnost od krvnih pripravaka za bolesnikovo zdravlje. Krv ne smiju davati osobe koje bi time oštetile svoje zdravlje ili bi njihova krv mogla ugroziti bolesnikovo zdravlje.

Trajno odbijanje darivatelja:

  • trajno se odbiju osobe koje su bolovale ili sada boluju od teških kroničnih bolesti dišnog i probavnog sustava, kao i osobe koje boluju od bolesti srca i krvnih žila, zloćudnih bolesti, bolesti jetre, AIDS-a, šećerne bolesti, živčanih i duševnih bolesti.
  • trajno se odbijaju osobe s ponašanjem visokog rizika:
    - ovisnici o alkoholu ili drogama,
    - muškarci koji su u životu imali spolne odnose s drugim muškarcima (homoseksualni odnosi),
    - žene i muškarci koji su imali spolni odnos s prostitutkama,
    - osobe koje često mijenjaju seksualne partnere (promiskuitetne osobe),
    - osobe koje su uzimale drogu intravenskim putem,
    - osobe koje su liječene zbog spolno prenosivih bolesti (sifilis, gonoreja),
    - osobe koje su HIV-pozitivne,
    - seksualni partneri gore navedenih osoba.

Privremeno odbijanje darivatelja:

  • privremeno se od davanja krvi odgađaju osobe:
    - s lakšim akutnim bolesnim stanjima (prehlade, poremećaji probavnog sustava, smanjenog željeza u krvi i sl.),
    - nakon operativnih zahvata,
    - nakon primanja transfuzija, primanja nekih cjepiva,
    - s lakšim poremećajem krvnog tlaka te
    - žene za vrijeme menstruacije, trudnoće i dojenja.

Osobe koje uzimaju lijekove obvezno to moraju reći liječniku tijekom liječničkog pregleda prije davanja krvi. Lijekovi se mogu prenijeti krvlju i u bolesnika izazvati neželjeno djelovanje. Postati darivatelj krvi je privilegija koja sadrži i odgovornost prema bolesniku. 

Tko je dobrovoljni darivatelj krvi?

Definiciju dobrovoljnog darivatelja krvi odredila je Međunarodna udruga transfuziologa (ISBN), Međunarodni Crveni križ (IFCR), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Europsko vijeće (Council of Europe), a definicija je prihvaćena u svim zemljama svijeta.

Dobrovoljni darivatelj krvi je osoba koja daruje krv, plazmu ili stanične dijelove krvi po svojoj slobodnoj volji i ne prima za to nikakvu nadoknadu ni novčanu niti na način koji se može smatrati nadomjestkom novca. Skromna uspomena (dar) i osvježenje nakon davanja krvi prihvatljivi su za dobrovoljno davanje krvi.

Kako se daruje krv?
 
Davanje krvi je jednostavan postupak. Svako davanje krvi uključuje provjeru zdravstvenog stanja darivatelja:

  • provjera količine željeza u krvi: brzom metodom iz kapljice krvi dobivenom laganim ubodom u jagodicu trećeg prsta.
  • kratki razgovor s liječnikom: provjera Vašeg dosadašnjeg i sadašnjeg zdravstvenog stanja.
  • liječnički pregled: uključuje provjeru krvnog tlaka i provjeru rada srca.

Nakon što je na temelju prethodnih provjera utvrđeno da darivatelj smije dati krv, započinje postupak uzimanja krvi:

  • darivatelj krvi je udobno smješten na krevetu za davanje krvi.
  • iskusan zdravstveni tehničar odabire venu u lakatnoj jami i bezbolno uvodi iglu u venu.
  • igla je povezana s plastičnom vrećicom u koju se daje krv.

Postupak davanja krvi traje 8 do 12 minuta.

Koliko puta se smije darovati krv?

Svjetski dan dobrovoljnih davatelja krvi5.jpgU Hrvatskoj, muškarci darivatelji krvi smiju dati krv do 4 puta godišnje s razmakom između davanja od 3 mjeseca. Žene, darivatelji krvi smiju dati krv do 3 puta godišnje s razmakom između davanja od 4 mjeseca.

Gdje i kada se može dati krv?

Krv se može dati svakodnevno na organiziranim akcijama darivanja krvi ili u transfuzijskoj ustanovi. Vrijeme i mjesto održanja akcija najavljuju se putem javnih glasila (novine, radio, TV), a mjesto davanja obilježeno je plakatima.
U svim transfuzijskim ustanovama krv možete darivati svaki radni dan.

Može li davanje krvi biti štetno za ljudsko zdravlje?

NE - zdrav organizam ima uvijek dovoljne količine krvi (oko 5 litara). Dobrovoljnim davanjem krvi ujedno kontroliramo naše zdravlje. Prilikom svakog davanja krvi, davatelj prolazi liječnički pregled, kontrolira nivo željeza u krvi, a njegova krv se testira na AIDS, hepatitis i sifilis.

Određuje se i pripadnost krvnoj grupi (A, B, AB, O; svaka može biti Rh + ili Rh -).

Sva pitanja vezana za ovui temu možete uputiti na Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu na broj: (0)1 46 00 333

vrh

 



Izvor: sTAMPAR.HR


[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju