preskoči na sadržaj

Osnovna škola Hrvatski sokol Podgajci Podravski

Login
Tražilica
Razred

Izreka tjedna

Nikada nemojte brkati znanje s mudrošću. Prvo vam pomaže da preživite, a drugo da živite.

Sandra Carey

Danas slušamo...
Kalendar
« Travanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
Prikazani događaji

Sigurni na Internetu

Brojač posjeta
Ispis statistike od 23. 2. 2010.

Ukupno: 238586
Ovaj mjesec: 1150
Ovaj tjedan: 167
Danas: 14
Dogodilo se na današnji dan
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
20. travnja
Autor: Nataša Kresoja, 20. 4. 2012.

1872. godine, na današnji dan, umro je velikan  hrvatske povijesti Ljudevit  Gaj

 

Bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar, književnik i središnja osoba Hrvatskoga narodnog preporoda ili Ilirskoga pokreta.


Politički ideolog, organizator i vođa preporoda, Ljudevit Gaj bio je i književnik. Njegove književne, upravo pjesničke sposobnosti bile su izrazite. Budnica "Još Horvatska ni propala", napisana još 1833, bila je najpopularnija pjesma u ono doba, a pjeva se često još i danas. Pjesme su mu, pisao je Barac, bile "pune osjećaja i zaokružene, a riječi njihove, povezane ritmom i građom stiha, doimaju se snažno", a osobito njegovi članci i proglasi. Oni nose izrazito književna obilježja: živih slika i prispodoba, dobra stila i skladne kompozicije, Barac ih je pribrajao "među najbolju hrvatsku prozu u doba ilirizma".

6. siječnja 1835. pojavile su se "Novine Horvatske" čiji je pokretač bio, a 10. siječnja i njihov književni prilog "Danica Horvatska, Slavonska i Dalmatinska"; bio je to golemi napredak u ostvarivanju preuzetog cilja: znak da se hrvatska književnost konstituira kao jedinstvena cjelina, da je uspostavljen moderni književni instrumentarij za okupljanje svih književnika i smišljenu komunikaciju s baštinom.

Gaj je umro u prostorijama svoje tiskare u Ćirilometodskoj ulici u Zagrebu povučen i razočaran. Pokopan je u obiteljskoj grobnici na Jurjevskom groblju. Godine 1885 ostaci su preneseni u arkade iliraca na groblju Mirogoj.

 



Izvor: Wikipedija


[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju