preskoči na sadržaj

Osnovna škola Hrvatski sokol Podgajci Podravski

Login
Tražilica
Razred

Izreka tjedna

Nikada nemojte brkati znanje s mudrošću. Prvo vam pomaže da preživite, a drugo da živite.

Sandra Carey

Danas slušamo...
Kalendar
« Travanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
Prikazani događaji

Sigurni na Internetu

Brojač posjeta
Ispis statistike od 23. 2. 2010.

Ukupno: 238129
Ovaj mjesec: 693
Ovaj tjedan: 97
Danas: 49
Dogodilo se na današnji dan
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
15. srpnja
Autor: Nataša Kresoja, 15. 7. 2012.

Otkriven kamen iz Rosette, 1799.godine

Kamen iz Rosette, koji je omogućio dešifriranje pisma antičkog Egipta, otkriven je dana 15. srpnja 1799. pokraj gradića Rosette (danas Rašid), smještenog u delti Nila, oko 65 km od Aleksandrije.


Sadržaj teksta na kamenu iz Rosette ima malen značaj, ali kamen je izuzetno važan jer je na vrhu ispisanih nekih 14 linija (redaka) hijeroglifa, u sredini je 32 linije demotskog pisma a na dnu 54 linije grčkog pisma. Premda su znanstvenici gotovo odmah po otkriću kamena preveli ispis na grčkom, ostalo nisu mogli razumjeti.

 

 

 

 

 

Dio kamena ispisan hijeroglifima

Međutim, godine 1808 briljantni mladi francuski znanstvenik i lingvist Jean-François Champollion (u dobi od 18 godina!) započinje studirati natpise s kopije kamena iz Rosette i pismo antičkih Egipćana u naporu da dešifrira misteriozne hijeroglife. Dugo vremena nije bilo rezultata, a onda je daroviti momak pretpostavio da sva tri teksta (na tri različita pisma) govore o istom! Bila je to prava pomisao, a s obzirom da je grčki jezik bio dobro poznat, klupko se polako počelo odmotavati! Četrnaest godina kasnije (1822.) Champollion potvrđuje da su neki hijeroglifi bili fonogrami (fonetski ili zvučni), a drugi opet piktogrami (slikovni). U 1824. godini on objavljuje svoju znamenitu knjigu egipatskih hijeroglifa, u kojoj je ustvrdio osnovne temelje kompleksnog sistema hijeroglifskog pisanja.

Bilo je to otkriće - da egipatsko hijeroglifsko pismo primjenjuje kombinacije ideograma i fonetskih znakova - koje je omogućilo proboj u prijevod tog pisma! Konačno, ta sposobnost otvorila je vrata spoznaje kompletne povijesti drevnog Egipta i rađanje nove znanstvene discipline - egiptologije.



Izvor: Wikipedija


[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju